PRIVRŽENOST

Ljudsko novorođenče iznimno je osjetljivo stvorenje. Napuštajući relativno stabilnu, sigurnu i predvidljivu maternicu, dolazi na svijet bespomoćno i potpuno ovisno o svojoj okolini. Ne može se samostalno nositi s fizičkim i emocionalnim te izazovima okoline zbog nerazvijenog živčanog sustava. Da bi preživjelo, potrebna mu je briga i zaštita skrbnika. 

Tu nezrelost živčanog sustava volim opisati sljedećom alegorijom: zamislite na trenutak da vaše tijelo nema kožu. Tada bi vam svi unutarnji organi bili izloženi na površini. Svaki dodir bi bio osjetljiviji, a bol povezana s njim bila bi još intenzivnija. Karakterizirala bi vas preosjetljivost i povećana reaktivnost na podražaje.

Za tek rođenu bebu, od prvog trenutka kada napusti majčinu utrobu, sve je „previše". Svjetlost, miris, zvuk i taktilni podražaji preplavljuju nezreli živčani sustav. Tim novim vanjskim podražajima pridružuju se i unutarnji podražaji iz vlastitog tijela poput osjećaja gladi, koji se do sada zadovoljavao iz „automata". Taj osjećaj „preplavljenosti" posljedica je nezrelosti živčanog sustava koji kao da još nema „kožu". Polako će se razvijati i sazrijevati dok ne dostigne svoju punu zrelost tek za oko 20 godina. Da, toliko je vremena potrebno našem živčanom sustavu da se potpuno razvije i to je jedna od karakteristika naše vrste.

Za bebu su vanjski i unutarnji poticaji stresni podražaji prema kojima je beba bespomoćna i ne može se sama nositi s njima. Sve što može učiniti je reagirati plačem, kao znakom svojih potreba, i pokušavati privući pozornost svojih skrbnika.

Natura ma swoją mądrość. 

Teoria etologiczna psychologii rozwojowej  wnosi swój cenny wkład do zrozumienia określonych zachowań i znaczenia instynktów u ludzi i zwierząt na tle ewolucji. Z dorobków naukowych tej teorii i we wynikach własnych obserwacji, Londyński psychoanalityk i psychiatra John Bowlby stworzyli teoriju privrženosti (Attachment Theory), koju je kasnije razvio zajedno s Mary Ainsworth.

Osnovna glavna pretpostavka teorije privrženosti bila je prepoznavanje biološke uvjetovanosti kao evolucijske nužnosti i potrebe da se dijete veže za njegovatelje. Povezana je s apsolutnom potrebom dojenčeta za održavanjem fizičke bliskosti s njegovateljem kao jamstvom preživljavanja i fizičke sigurnosti. Bowlby je proširio svoje teorije dodavši da se dostupnost njegovatelja ne percipira samo u smislu njihove fizičke prisutnosti radi zaštite od opasnosti već i u smislu njihove emocionalne dostupnosti kao stalnog izvora emocionalne podrške i osječaja emocionalne sigurnosti..

Autentičan osjećaj sigurnosti sastoji se od fizičke i emocionalne sigurnosti.

Teorija privrženosti imala je i ima iznimno važna postignuća u psihologiji i psihoterapiji: objašnjava ljudsku sklonost stvaranju emocionalnih veza, naglašava važnost prvih mjeseci i godina djetetova života, kada se ta primarna veza stvara, i njezin utjecaj na razvoj ljudske osobnosti, objašnjava zašto u odrasloj dobi biramo partnere koje biramo i s njima stvaramo takve, a ne drugačije odnose, ali i pomaže u razumijevanju nastanka raznih psihičkih poremećaja i putokaza za njihovo liječenje.

Dakle, da, rođeni smo bespomoćni i ovisni, s biološki urođenim unutarnjim programom privrženosti. 

Možda upravo sada čitate ovaj članak i mislite: „Nemam to, nije me uopće briga za vezivanje za druga ljudska bića." Razumijem, možete osjećati to što osjećate, ali to je zato što je nešto pošlo po zlu sa „sustavom vezivanja", a ne zato što ste rođeni s nekim nedostatkom koji vam je govorio da se ne vežete. Više o tome u drugom članku ;).

Rađamo se bespomoćni i ovisni, s biološki urođenim unutarnjim programom privrženosti.. 

To je činjenica, izvjesna istina na koju se možemo osloniti. Istina nas uvijek oslobađa. 

U ovom slučaju može nas osloboditi duboko ukorijenjenog osjećaja da "nešto nije u redu sa mnom".Ovom bi se rečenicom moglo definirati ono što dovodi pacijente u psihoterapijsku ordinaciju. To je u srži unutarnjeg osjećaja patnje,  izazvanog osjećajem da negdje duboko skriveno iza raznih kulisa, iza kojih funkcioniramo u vanjskom životu, postoji nekakav moj dio – deformiran, oštećen, bolestan, zao, itd. .. Po unutarnjem uvjerenju, takvi smo rođeni.  

To nije istina iako možemo vjerovati da jest. 

Taj osjećaj unutarnje patnje uvijek je nekako povezan s odnosima s drugim ljudima, odnosima koje imamo sada, u odrasloj dobi ili odnosima koje bismo željeli imati, ali ih nemamo. Bez obzira na to koji je razlog dolaska na terapiju, a oni mogu biti toliko različiti, koliko god se mi razlikovali jedni od drugih, svi putevi zapravo ne vode u Rim ;), već u međuljudske odnose.

Zemlja se okreće oko sunca, a ljudski život vrti se oko odnosa s drugim ljudskim bićima. 

Prvu, a pokazalo se i najvažniju edukaciju o bliskim odnosima stekli smo još u vrijeme kad smo nosili pelenu. To nas znanje prati „od kolijevke pa do groba”. 

Urođeni biološki unutarnji program privrženosti funkcionira baš kao potreba za hranom ili snom. Kada se radi o preživljavanjunije važno želite li/ne želite, trebate li/ne trebate. Moramo jesti i spavati da bismo živjeli, ada bi preživjelo, ljudsko se dojenče mora vezati za svoje skrbnike.Urođeni biološki unutarnji program privrženosti funkcionira baš kao potreba za hranom ili snom. Kada se radi o preživljavanju, nije važno želite li/ne želite, trebate li/ne trebate. Moramo jesti i spavati da bismo živjeli, a da bi preživjelo, ljudsko se dojenče mora vezati za svoje skrbnike. Nema izuzetaka.

Budući da se dojenče mora vezati da bi preživjelo, učinit će sve što može da to i ostvari. Ono će se uskladiti s njegovateljima i prilagoditi svim njihovim prednostima i manama. Njegov osjećaj sigurnosti ovisi o njihovoj fizičkoj i emocionalnoj blizini.

Privrženost je stvaranje veze, u vezi koja se temelji na bliskosti. 

O kvaliteti tog prvog odnosa ovise djetetovi budući odnosi u njegovom odraslom životu.  

Jakie koszty dziecko podniesie w tym procesie dostrajania się i przystosowania do opiekunów i o różnych jakościach przywiązania przeczytaj w następnych artykułach.   

Podjeli se sa mnom ostavljajući komentar 

P.S.

Ako želiš biti u tijeku događanja, zapiši se na newsletter ili slijedi me na Facebook Psyche i Soma | Facebook