KADA TIJELO ZOVE SIMPTOMIMA
U psihoterapeutskoj ordinaciji susrećem se s različitim manifestacijama ljudske patnje. Svaki moj pacijent ima drugačiju životnu povijest. Svaka je dirljiva i bolna na svoj jedinstven način. Ipak, neki dijelovi tih različitih su zajednički – bol spovodovana osječajem odbačenosti, neprihvaćanja, ne shvaćanja, osječaja da se nije bilo nevažnim, voljenim, prihvatljivim takvim kakvi jesmo,…
Često čujem od mojih pacijenata: “sve me boli”, “osjećam napetost”, “imam pritisak u _______(npr. prsnom košu, želucu)”, “imam ukočeno tijelo”, “ne osjećam ništa”, “ne znam što osjećam ” i slično.
O čemu govore moji pacijenti?
Govore, jezikom simptoma iz svoga tijela,o svoim emocijama u tijelu.
Što su psihosomatski poremečaji? Kako nastaju? Kakvu pomoć potražiti? U tom tekstu naći ćeš odgovore na ta pitanja.
Naše tijelo i psiha su neraskidivo povezani. Sve što se dešava u našem tijelu ima utjecaj na našu psihu. Psihička stanja koja doživljavamo imaju utjecaj na naše tijelo. Nemoguće je odvojiti tijelo od psihe. Ljudska psiha je u tijelu.
Psihosomatski poremećaji su tegobe koje osjećamo u tijelu koje nemaju medicinskih ili organskih uzroka. Rezultati liječničkih pretraga koje smo obavili su uredni i liječnik ne može jednoznačno ustvrditi da su organske promjene uzrok simptoma.
Izvor naših tegoba može biti naša psiha i neriješeni emocionalni konflikti iz djetinjstva.
Psihosomatski poremećaji mogu zahvatiti bilo koji sustav u našem tijelu: probavni, mokraćni, kardiovaskularni, motorički, živčani kao i sva osjetila. Simptomi mogu varirati ovisno o zahvaćenom sustavu, npr. bolovi u trbuhu, nadutost i mučnina, stezanje u prsima, glavobolja (uključujući migrenu), promjene na koži, učestalo mokrenje, napetost mišića, bolovi u ekstremitetima, stezanje u grlu i drugo.
Sindrom iritabilnog crijeva, diskopatija, glavobolje, atopijski dermatitis, hipertireoza, reumatoidni artritis samo su neke od medicinskih dijagnoza čiji uzrok leži u psihičkim faktorima.
Na nastanak psihosomatskih poremećaja utječu sljedeći čimbenici:
- naši geni, urođeni čimbenici temperamenta, naša priča iz djetinjstva. Na ovaj dio nemamo utjecaja.
- opće stanja organizma (npr. postojeće bolesti, iscrpljenost organizma zbog bolesti ili dugotrajnog stresa). Naš utjecaj je ograničen ovisno o tome što i kako.
- trenutna životna situaciju i trenutna razina intenziteta stresa. To je područje na koje imamo utjecaj.
- poteškoće u prepoznavanju, imenovanju i izražavanju osjećaja. To je područje na koje imamo utjecaj ovdje i sada.
Svi ti faktori djeluju zajedno. Genske i temperamentne predispozicije za određeni poremećaj ne znače nužno da ćemo dani poremečaj imati. Utjecaj na to ima sredina u kojoj živimo. To je općenito pravilo koje se odnosi na svaku bolest.
Naša iskustva iz djetinjstva oblikovala su našu osobnosti – način našego emotivnog reagiranja, razmišljanja i ponašanja.
- Možda se u tvojoj obitelji nije razgovaralo o osjećajima?
- Možda nikada nisi naučila/naučio kako raspoznavati, nazivati i izražavati svoje osjećaje?
- Možda su tvoji roditelji također koristili se jezikom simptomu iz tijela umjesto izražavanja svoih osjećaja?
- Možda u tvom roditeljskom domu nije bilo mjesta na izražavanje nekih emocija?
- Možda si u djetinstvu doživjela/doživio relacijske traume: psihičko, fizičko ili seksualno zlostavljanje, emocionalno zanemarivanje, emocionalno iskorištavanje?
Sve to imalo je utjecaj na tvoje psihofizičko funkcioniranje danas. Emocionalna iskustva iz djetinjstva ostavila su traga na vašem umu i tijelu. Strah, bijes, očaj i tuga koje tada niste mogli izraziti, nadalje se nalaze u tijelu- disocirani u obliku bolova, kronične napetosti mišića, ukočenosti i drugih simptoma.
Djetinstva ne da se više promjeniti, što je bilo bilo je. Djelujući međutim na području u kojim imamo utjecaj će utjecati na druga područja. Nećemo promijeniti naše gene, povijest djetinjstva ili svoj temperament, ali možemo promijeniti naše funkcioniranje i kvalitetu života u sadašnjosti. To je ono do čega nam je stalo, zar ne?
Što možete promijeniti? Možete naučiti prepoznati, imenovati i izraziti svoje osjećaje. Znam da ljudi koji pate od psihosomatskih simptoma imaju poteškoća na tom području. Možda neće moći definirati i imenovati koje osjećaje osjećaju i mogu imati poteškoće s izražavanjem osjećaja. Umjesto nazivanja osjećaja, opisuju simptome iz tijela, kao što su stezanje u prsima, trbuhu, grč u grlu, obruč oko glave, itd.
Bioenergetska analiza je psihoterapijska metoda u kojoj istovremeno radimo na ne riješenim emocionalnim konfliktima, uvjerenjima vezanim uz te konflikte i radom s i kroz tijelo. Djelujući psihoterapijski na ovim razinama: emocje – umysł – ciało možemo se osloboditi ili ublažiti simptome koji nas muče i poboljšati kvalitetu svog života.
Više o bioenergetskoj analizi pročitaj ovdje
Kako izgledaju grupne radionice bioenergetske analize možeš pročitati u ovom tekstu.
O psihoterapiji bioenergetskom analizom možeš pročitati ovdje
Podjeli se sa mnom ostavljajući komentar
P.S.
Ako želiš biti u tijeku događanja, zapiši se na newsletter ili slijedi me na Facebook Psyche i Soma | Facebook
Odgovori